azijati
azijati

Kakvu ulogu imaju američki Azijati 3. novembra?

Predstojeći predsednički izbori u Americi su sve bliži i sve neizvesniji. Neizvesnost donose mnogi faktori koji se svakodnevno menjaju, pogotovo u trenutnom dinamičnom vremenu epidemiološke i ekonomske krize kao i očevidne krize demokratije. Jedan od faktora koji utiču na prognoze i koji će na dan uzbora zasigurno uticati na rezultate jeste podrška etničkih ili nacionalnih manjina predsedničkim kandidatima.

Važnost ovog faktora je sve veća zbog demografskih promena, gde etničke manjinske grupe dobijaju na brojnosti, a samim tim i na političkom značaju. Jedna od etničkih grupa čiji značaj postaje sve veći i čija uloga može da bude značajna na predstojećim izborima jeste grupa Amerikanaca azijskog porekla (Asian Americans). S obzirom na rast brojnosti ove zajednice, važnost ove manjiske grupe za predsedničke kandidate je sve veća, te bi podrška koju ova etnička grupa može da pruži trebalo da bude predmet detaljnije analize.

Demografski tokovi i predsednički izbori

Kada je 1965. američki kongres izglasao Zakon o imigraciji i državljanstvu (Immigration and Nationality Act) Azijati su činili tek jedan procenat američke populacije. Međutim, kroz narednih pedeset godina broj članova ove zajednice je eksponencijalno rastao. Već 2000. udeo ove grupe u ukupnom stanovništvu Amerike dostigao je 4% i tada je iznosio 11,9 miliona pripadnika ove etničke grupe. Svakako najintrigantniji i najvažniji je trenutni broj američkih Azijata koji se duplirao u odnosu na 2000. i iznosi 22,9 miliona ili 6.9 % celokupnog stanovništva.

Porast broja pripadnika ove manjinske grupe ujedno donosi i porast azijatskih glasača. Pew Research center je u svojoj anlizi pratio eksponencijalni rast glasača u manjinskim grupama i zaključio da se u slučaju američkih Azijata broj glasača od 2000. do 2020. i više nego udvostručio sa porastom od 139%. Interesantan je podatak da je ovo najzapaženiji porast glasačkog tela ukoliko se fokusiramo na etničke grupe gde američke Azijate prate Hispanosi sa 121% rasta, za kojima i dalje kaskaju afroamerikanci i beli deo populacije sa 33 % i 7 % rasta.

Ukoliko sumiramo rezultate ove analize možemo da zaključimo da su Azijati u Americi trenutno grupa sa najbrže rastućim brojem glasača što nam govori koliki potencijal nosi ovaj deo biračkog tela, kako u novembarskim izborima, tako i u budućnosti.

Kako su Azijati od republikanaca postali demokrate

Politička afilijacija Azijata u Americi je od sredine 1970-ih prolazila kroz mnoge transformacije. Usled bipolarnosti u međunarodnoj politici i sve veće represije koje su doživljavale zemlje u Aziji koje su bile pod komunističkim režimima, veliki broj ljudi iz ovog dela sveta je svoje utočište tražio u Americi. Upavo su animozitet prema komunizmu i popularnost Ronalda Regana privukli dosta glasača ove manjinske grupe.

Pored suprotstavljanja komunizmu, ekonomske politike tadašnje Republikanske stranke išle su u prilog američkim Azijatima. Prateći političke i društvene trendove i uz unutrašnja previranja Republikanska stranka prolazila je kroz vidne promene koje su dovele to toga da sve veći broj Azijata kao primamljiviju opciju na izborima bira demokrate.
Već tokom mandata Bila Klintona počinje opadanje podrške republikancima od strane američkih Azijata. Razlog je bilo više pompezno dodvoravanje glasačima ove manjinske grupe nego konkretna ponuda reformi ekonomskog sistema i olakšane imigracione politke. Progesija se nastavlja i tokom mandata Džordža V. Buša, pogotovo posle terorističkog napada 11. septembra 2001.

Patriotskim aktom i sve češćim rasnim profilisanjem američkih Azijata ovaj establišment Republikanske stranke je sve više gubio podršku ove grupe glasača. Uporedo sa ovakvim potezima republikanske stranke, demokrate su se sve više prezentovale kao centristi, pogotovo u ekonomskim politikama što je umnogome bilo primamljivije ovoj manjinskoj grupi. Mnogi analitičari opisuju ovu promenu u glasanju kao jednu od najdrastičnijih, ukoliko uzmemo u obzir da se podrška Azijata republikancima iz 1992. godine od skoro 60% svela na 26% 2012. Barak Obama je započeo trend koji se nastavio i na izborima 2016. kada je Hilari Klinton osvojila 65% glasova azijatske populacije Amerike.

[click_to_tweet tweet=“Ova glasačka promena je jedna od najdrastičnijih, ukoliko uzmemo u obzir da se podrška Azijata republikancima iz 1992. godine od skoro 60% svela na 26% 2012. | “ quote=“Ova glasačka promena je jedna od najdrastičnijih, ukoliko uzmemo u obzir da se podrška Azijata republikancima iz 1992. godine od skoro 60% svela na 26% 2012. „]

Američki Azijati i izbori 2020.

Uz pomenuti progresivni rast azijatske populacije u Americi raste i glasački kapital koji nosi priklonjenost glasača iz ove grupe nekom od kandidata. Upravo ovo ocrtava posebnost predstojećih izbora, jer manjinske grupe poput Latinosa i Azijata dobijaju na sve većem značaju samim tim što imaju šansu da donesu prevagu na izborima trećeg novembra. Po mnogim prognozama trend u glasanju ove manjinske grupe iz 2012. godine će se nastaviti.

Glavni razlog je sam podatak da je skoro tri četvrtine odrasle azijatske populacije rođeno van teritorije Amerike. Ovaj podatak je važan ukoliko se osvrnemo na imigracione politke Trampove administracije koje drastično utiču na to kako će obe pomenute manjinske grupe glasati. Po trenutnim procenama imigraciona politika je jedan od ključnih faktora koji determinišu podršku predsedničkim kandidatima na predstojećim izborima. Naravno, pored pomenute imigracije, ekonomija, socijalni i zdravstveni sistem i ekologija su takođe faktori koji igraju ulogu u odlučivanju za koga je Azijati u Americi dati svoj glas. Pored ustaljenih generalizovanih analiza o tome kako glasa ova manjinska grupa, bitno je napomenuti da je, u poređenju sa Latinosima, Azijatska populacija u Americi mnogo više kulturološki heterogena. Baš ova različitost u kulturi, istorijskim i društvenim kontekstima utiče i na diverzitet u političkim kulturama koji na samom kraju kauzalno utiču na to kako će ko glasati.

Po poslednjim analizama, najbrojnije zajednice unutar američkih Azijata svoju podršku daju demokratama. U tome prednjače Indijci sa 65% podrške Bajdenu, u čemu ih prate Japanci sa 61%, Korejci sa 57%. Najveću podršku republikancima pružaju Vijetnamci sa 48% za Donalda Trampa. Važnost ove grupe za oba kandidata se na kraju ne bazira samo na njihovoj brojnosti. Ukupno, registrovani glasači američkih Azijata su 2018. godine činili samo oko 4% od ukupnog broja glasača, gde najveći broj na državnom nivou zauzimaju u Kaliforniji sa 14%. Značaj njihovog političkog identiteta je veliki, jer po statistici američki Azijati nisu u velikoj meri članovi političkih partija niti pokazuju posebno veliku afilijaciju ka jednoj od dve najveće partije između izbora.

Pored brzog rasta ove grupe stanovništva, pređašnje pomenuta činjenica nam govori da predsednički kandidati imaju dosta prostora da i dalje privuku ovu grupu glasača svojim političkim taborima. Sve pomenute činjenice nas još jedan put podsećaju na neizvesnost i posebnost koju nose predstojeći izbori u Americi. Posebnost ovih izbora se ogleda u izmenjenoj demografskoj strukturi Amerike u kojoj manjinske grupe imaju priliku da uzdrmaju utablirane izborne i glasačke matrice u Americi. Upravo ova činjenica karakteriše ove izbore kao neizvesne. Uz rapidan i progresivan demografski rast i uz specifične političke afinitete, Azijati u Americi postaju važna figura u Bajdenovoj i Trampovoj partiji šaha.

    Prijavite se i ubuduće ćemo Vam slati sve novosti vezane za našu organizaciju na Vašu mejl adresu!

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    Slični tekstovi

    Džo Bajden - White House
    Sjedinjene Američke Države
    Dimitrije Milić
    Šta donosi Bajdenov klimatski program i zašto je važan

    Od početka ove godine kada se radi o klimatskim i srodnim pitanjima u medijima dominiraju dve paralelne vrste vesti. Na jednoj strani, konstatno dolaze loše vesti koje se tiču posledica klimatskih promena, sa aktuelnom velikom pažnjom na rekordne suše na evropskom kontinentu. Kada u pitanju nisu evropske suše, onda su to požari u Kaliforniji, nekada je otopljavanje još jednog glečera na Arktiku ili pomor ribe zbog porasti temperature mora i zračenja.

    Nastavi čitanje »
    Zastava Kipra - Canva
    Uncategorized
    Dimitrije Milić
    Energetska kriza i Kipar – šanse i rizici

    Kada se govori o aktuelnom problemu energetskog snabdevanja Evropske unije, koje će odložiti zelenu tranziciju na neko vreme, najveći fokus je na Nemačkoj. U pitanju je najveća ekonomija u Evropskoj uniji, ali ujedno i njen najveći uvoznik ruskog prirodnog gasa, gde se u ovoj državi koristi od industrije, preko proizvodnje električne energije do grejanja domaćinstava. Kao takva, već je poznato ranjiva u aktuelnoj političkoj situaciji. Međutim, preveliko usmerenje ka Nemačkoj skreće pažnju sa drugih država koje se takođe suočavaju sa energetskim problemima i koji nisu nužno vezani za Rusiju.

    Nastavi čitanje »
    Punjenje električnog vozila - Unspash
    Nemačka
    Dimitrije Milić
    Električna vozila u strategijama zelene tranzicije

    Kada se analizira skoro svaki plan za zelenu tranziciju ili smanjenje štetnih emisija gotovo svake vlade u svetu, mogu se primeiti određene sličnosti. Osim izbacivanja ili ograničavanja upotrebe uglja, najveći broj ovih planova predviđa postavljene ciljeve ili konkretne podsticaje za upotrebu električnih vozila. Od Sjedinjenih Američkih Država, preko Ujedinjnog Kraljevstva do Nemačke, električna vozila u nacionalnim strategijama imaju važno mesto.

    Nastavi čitanje »

    Budite informisani!

    Prijavite se na našu mejling listu i primajte redovno obaveštenja o našim novim tekstovima.