hispanosi
hispanosi

Da li će Hispanoamerikanci odlučiti izbore?

Izbori u Americi su sve bliži i neizvestnost oko njihovog ishoda raste. Fokus kampanje predsedničkih kandidata obuhvata širok spektar interesnih grupa, nacionalnih manjina i religijskih zajednica. Jedna od grupa kojoj kandidati pridaju veliki značaj jesu Hispanoamerikanci/Latinoamerikanci, koji se u poslednjim analizama pojavljuju kao grupa čiji glasovi mogu doneti prevagu na predstojećim izborima.

Razlozi za ovakvu procenu su brojni i tiču se i demografije, ali i političkih stavova ove grupacije.

Demografski faktor

Još od početka druge polovine 20. veka demografske analize u Americi beleže progresivan rast broja Hispanosa koji prati i njihov uticaj i zastupljenost i u političkoj sferi ove zemlje. Od samo 9,6 miliona 1970. brojnost Hispano populacije je dostigla svoj rekord u 2019. sa 60,6 miliona ljudi. Međutim, u poslednjoj deceniji rast Hispano populacije je usporen po novjim statističkim podacima primarno zbog manjeg nataliteta i smanjene imigracije, pogotovo iz Meksika.

Svakako, Hispanosi i dalje zauzimaju važno mesto na američkoj demografskoj lestvici. Samo u protekloj deceniji od 2010. do 2019. godine njihov udeo u celokupnoj populaciji Amerike se povećao od 16% na 18% i progresivno će rasti u narednim godinama. Sa ovakvim udelom, Hispanosi su druga najveća rasna ili etnička grupa, odmah iza nehispano belaca (non-hispanic whites).

Bitno za predstojeće izbore jeste da se progresivno menja demografija država na Jugu i Zapadu zemlje, gde je zabeležen najveći rast ove etničke zajednice. Najbrži rast ove populacije je zabeležen na Jugu, gde je od 2010. do 2019. udeo Hisapanosa porastao za 23%, odnosno sa 18,3 miliona na 23,1 milion. U ostalim regionima je takođe zabeležen rast Hispano popluacije i u svakoj od regija nije ispod 14%, što nam ukazuje na to da je na nacionlanom nivou brojnost ove grupe za devet godina uvećana za 19% ili 9,8 miliona ljudi.

Ovaj osvrt na demografsku strukturu i njene promene je izuzeno važan, ukoliko uzmemo u obzir kauzalne efekte koje ona ima na političku sferu. Sa samim porastom Hispano stanovništva, broj pripadnika ove zajednice sa pravom glasa dostigao je rekordnih 32 miliona, što ovu etničku grupu čini najvećom manjinskom grupom u ukupnom glasačkom telu. Upravo zbog ove činjenice se postavlja ključno pitanje, da li će Hispano populacija biti ta koja će odlučiti američke izbore u novembru?

Politička participacija Hispano populacije

Kao referentna tačka praćenja političke participacije Hispanosa u mnogim analizama jeste upravo 1980, kada ova grupacija može da se posmatra kao relevantna u brojčanom i interesnom smislu. Prateći političke trendove i afilijaciju unutar Hispano populacije možemo zaključiti da je ova etnička grupa priklonjenija Demokratskoj partiji. Razlozi koji mogu biti ključni za pojašnjenje ovakve situacije su liberalniji stavovi o imigraciji, ekonomiji, rasnoj i etničkoj nejednakosti, socijalnim i zdravstvenim pitanjima. Kako su ovo ključne tačke u interesu, ipak ne tako homogene grupe, možemo da posmatramo njihovu podršku kandidatima Demokratske stranke kao konstantu. Kako bi opravdali ovu tvrdnju možemo da se oslonimo na analizu Pew Reseach Centre koji predstavlja političku participaciju Hispanosa na predsedničkim izborima od 1980. do 2012.

Analiza pokazuje da je podrška demokratskim kandidatima od 1980. bila konstantna i dostizala je svoje pikove 1996. i 2012. Trend je nastavljen i 2016. kada je Hilari Klinton osvojila 65%, a Tramp 29% Hispano glasova. Najzanimljiviji rezultat je zabeležen upravo 2012. usled Obaminog obećanja o reformi imigracione politke, što pokazuje važnost ovog pitanja za Hispano populaciju. Upravo trenutna imigraciona politka Amerike, koju od početka svog mandata propagira Tramp, može da nam da indicije da će se Hispano populacija na izborima odlučiti za onog kandidata koji ponudi liberalniju imigracionu politiku.

Sa druge strane, deo Hispano populacije koji glasa za republikanske kandidate, po mnogim analizama, to čini zbog više konzervativnih ideala oblikovanih izrazitim i veoma zastupljenim katolicizmom. Pitanja poput istopolniih brakova, abortusa, smrtne kazne i različitih rodnih pitanja su ona koja determinišu političku participaciju ovog dela zajednice i direktno donose glasove republikaniskim kandidatima.

Imajući u vidu još jedan deo ove slagalice, možemo videti kakavu prevagu Hispano populacija, sa trenutnom demografskom strukturom, može da donese na predstojećim izborima. Politička participacija Hispanosa je poprilično bitan resurs za Demokratsku partiju i samim tim možemo da očekujemo sve veći fokus ove stranke i Bajdena na ovaj deo američke populacije u finišu kampanje.

Hispano populacija i izbori 2020.

Prethodno spomenuti detalji o demografskim promenama i političkoj participaciji Hispano populacije nam već predočavaju neizvesnost i komplikovanost predstojećih američkih izbora. Mnogi analitičari Hispano populaciju vide kao odlučujuću tokom novembarskih izbora i prateći trendove promena njihove političke afilijacije i na ovim izborima očekuju da će ovaj deo glasača svoj glas dati demokratskom kandidatu.

Trend porasta ovog dela stanovništva menja i demografsku strukturu pojedinih država. Kako je ova grupacija vezana za određene, više liberalne, političke vrednosti postoji mogućnost promene ustaljene glasačke prakse u određenim državama ukoliko kandidati uspeju da privuku glasove Hispano populacije, pogotovo mlađeg, politički manje aktivnog, dela glasača. Promene možemo olako da očekujemo u državama gde Hispanosi imaju važan udeo kao što su Kalifornija 7,9 miliona, Teksas 5,6 miliona, Florida 3,1 milion, Njujork 2 miliona i Arizona 1,2 miliona.

Svakako najveći uticaj na buduća politička dešavanja imaju Hispanosi stanovnici Nju Meksika koji čine 43% biračkog tela ove države. Nju Meksiko prate Kalifornija sa 30%, Arizona sa 24% i Florida sa 20%. Kompletna slika o učešću Hispano populacije u glasačkom delu svake od država detaljno je predstavljen kroz interaktivnu mapu izrađenu od strane Pew Reserach Centre  gde upravo možemo da vidimo u kojim državama možemo očekivati nekonvencionalne rezultate izbora.

Kada se govori o promeni trendova glasanja u pojedinačnim državama bitno je napomenuti zašto bi veći broj Hispano glasača, potogovo mladih, mogao da bude motivisan da glasa. Pew Research Center je uporedio stavove većinskog stanovništva sa stavovima Hispano populacije o glavnim problemima koji određuju njihov konačni stav o tome za koga ce glasati na novembarskim izborima. Analizirajući prezentovane rezultate vidi se da su ekonomija, zdravstvena nega i korona virus trenutno najbitnije tačke koje determinišu političku afilijaciju Hispano glasača. Pored pomenutih, bitne tačke su i rasna i etnička nejednakost, biranje sudija Vrhovnog suda i klimatske promene koje zajedno ocrtavaju trenutne, goruće probleme sa kojima se suočava Tramp i njegova administracija. Upravo, zapostavljanje ovih tačaka i trenutno loše stanje u ovim sektorima, odnose glasove republikancima i nose veliki potencijal kada govorimo o mogućim promenama u dosadašnjim glasačkim praksama u državama gde su tradicionalno republikanci odnosili pobedu poput Arizone i Teksasa.

Fokusirajući se na već promenute tačke važno je osvrnuti se i na publikaciju Latino Decisions organizacije koje je svoju pažnju usmerila da na to kako pandemija korona virusa utiče na političku participaciju Latino glasača na nacionalnom nivou. Rezultati ove analize, izdati 16. avgusta su projektovali da 66% Hispano glasača podržava Bajdena, dok 24% svoj glas bi dalo Trampu. Ukoliko uporedimo da je u maju ove godine podrška Bajdenu bila 61%, onda možemo da sigurnošću da tvrdimo da trenutne političke akcije Trampove administracije rezultiraju progesivnim rastom Bajdenove podrške među Latinosima. Argumenti koji podržavaju ovu tvrdnju su da na skali od 1 do 10 Tramp među Hispanosima uživa poverenje od 3,1 i da 73% ispitanih smatra da su Tamp i njegova administracija zakasnili sa predstavljanjem mera suzbijanja pandemije i da je upravo to uzrokovalo velikim procenat smrtnosti.

Takođe, u maju 2020. godine, 62% Hispano populacije je bilo sigurno da će iskoristiti svoje pravo glasa, dok je taj procenat porastao na 66% u avgustu što još jednom pokazuje progresiju među Hispano glasačima i relevantnost tvrdnje da na predstojećim izborima možemo da očekujemo velike promene u odnosu na dosadašnju praksu glasanja u već navedenim državama sa visokim brojem Hispano glasača. Naravno, za oba kandidata, najbitnije je da motivišu i privuku mlađe pripadnike ove zajednice, čiji broj ubrzano raste i koji nisu bili motivisani da učestvuju na izborima 2016. godine.

[click_to_tweet tweet=“Hispanosi imaju potencijal da uzdrmaju dosadašnju glasačku praksu u tradicionalno konzervativnim i republikanskim državama ili makar smanje Trampov uspeh na izborima. | “ quote=“Hispanosi imaju potencijal da uzdrmaju dosadašnju glasačku praksu u tradicionalno konzervativnim i republikanskim državama ili makar smanje Trampov uspeh na izborima. „]

Budućnost

Porast udela Hispano populacije i samim tim porast broja Hispano glasača je jedan od važnih fakora koju mogu da donesu iznenađenje na predstaojećim izborima. Sa 32 miliona glasača, koncentrisanih najviše na Jugu i Zapadu zemlje, Hispanosi imaju potencijal da uzdrmaju dosadašnju glasačku praksu u tradicionalno konzervativnim i republikanskim državama ili makar smanje Trampov uspeh na izborima.

Drugi faktor, na kome se gradi argument o velikoj relevantnosti Hispanosa za izbore 2020. godine jeste tradicionalna privrženost ovog dela populacije Demokratskoj partiji zbog više liberalnih pogleda da najbitnije tačke poput: imigracije, zdravstene nege, ekonomije, etničke i rasne nejednakosti, korona virusa i drugih pitanja. Kako se trenutna administracija suočava sa problemima u pomenutim sektorima, Hispano glasači, ukoliko budu dovoljno motivisani, sa velikom izlaznošću, mogu da ponove rezultat iz 2012. godine kada su sa 71% glasova podržali demokratskog kandidata Obamu. Uz sve priložene podatke i argumente sa sigurnošću možemo da tvrdimo da je podrška Hispanosa jedna od odlučujućih faktora na predstojećim, možda i najvažnijim, izborima u skorijoj istoriji Amerike.

    Prijavite se i ubuduće ćemo Vam slati sve novosti vezane za našu organizaciju na Vašu mejl adresu!

    Leave a Reply

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    Slični tekstovi

    Džo Bajden - White House
    Sjedinjene Američke Države
    Dimitrije Milić
    Šta donosi Bajdenov klimatski program i zašto je važan

    Od početka ove godine kada se radi o klimatskim i srodnim pitanjima u medijima dominiraju dve paralelne vrste vesti. Na jednoj strani, konstatno dolaze loše vesti koje se tiču posledica klimatskih promena, sa aktuelnom velikom pažnjom na rekordne suše na evropskom kontinentu. Kada u pitanju nisu evropske suše, onda su to požari u Kaliforniji, nekada je otopljavanje još jednog glečera na Arktiku ili pomor ribe zbog porasti temperature mora i zračenja.

    Nastavi čitanje »
    Zastava Kipra - Canva
    Uncategorized
    Dimitrije Milić
    Energetska kriza i Kipar – šanse i rizici

    Kada se govori o aktuelnom problemu energetskog snabdevanja Evropske unije, koje će odložiti zelenu tranziciju na neko vreme, najveći fokus je na Nemačkoj. U pitanju je najveća ekonomija u Evropskoj uniji, ali ujedno i njen najveći uvoznik ruskog prirodnog gasa, gde se u ovoj državi koristi od industrije, preko proizvodnje električne energije do grejanja domaćinstava. Kao takva, već je poznato ranjiva u aktuelnoj političkoj situaciji. Međutim, preveliko usmerenje ka Nemačkoj skreće pažnju sa drugih država koje se takođe suočavaju sa energetskim problemima i koji nisu nužno vezani za Rusiju.

    Nastavi čitanje »
    Punjenje električnog vozila - Unspash
    Nemačka
    Dimitrije Milić
    Električna vozila u strategijama zelene tranzicije

    Kada se analizira skoro svaki plan za zelenu tranziciju ili smanjenje štetnih emisija gotovo svake vlade u svetu, mogu se primeiti određene sličnosti. Osim izbacivanja ili ograničavanja upotrebe uglja, najveći broj ovih planova predviđa postavljene ciljeve ili konkretne podsticaje za upotrebu električnih vozila. Od Sjedinjenih Američkih Država, preko Ujedinjnog Kraljevstva do Nemačke, električna vozila u nacionalnim strategijama imaju važno mesto.

    Nastavi čitanje »

    Budite informisani!

    Prijavite se na našu mejling listu i primajte redovno obaveštenja o našim novim tekstovima.