Klimatski protest u Mastrihtu - fotografija: Vincent Maanssen
Evropska unija
Dimitrije Milić
Kako klimatske promene utiču na glasanje mladih

Biti pripadnik generacije milenijalaca ili zumera danas nije lako. Generacije rođene od početka 1980-ih do danas, imale su tešku deceniju. Veliki broj ljudi rođenih krajem prethodnog milenijuma susreo se sa Svetskom ekonomskom krizom na samom početku karijere. U Evropi, naročito Južnoj, generacije ambicioznih mladih ljudi susrele su se sa surovom politikom štednje.

Nastavi čitanje »
Glavni kancelarski kandidati u razgovoru -das erste printscreen
Nemačka
Dimitrije Milić
Šta nemačke partije nude glasačima?

Kada se nemačka politička scena poredi sa ostalim državama Zapada, može se opisati kao različita po jednom detalju, stabilnosti. Polarizacija u Americi je dovela do upada demonstranata u Kapitol i haotične tranzicije vlasti. Britanska politička scena se brzo amerikanizuje i dobija iste simptome društvenih podela. Italija je oaza različitih tipova populista. Francuska je imala proteste „žutih prsluka“ koji su poprimili veoma nasilan karakter, a tvrda desnica je uvek nadomak vlasti. U istočnom komšiluku Nemačke na vlasti su različite autoritarne kleptokrate sa polarizujućom desničarskom retorikom.

Nastavi čitanje »
debata sa RTL televizije
Nemačka
Dimitrije Milić
Uticaj ekologije na izbore u Nemačkoj

Ovogodišnji nemački izbori predstavljaće i zvanični kraj “Merkel ere” u politici ove države. Demohrišćanska kancelarka služila je Nemačku čak 16 uzastopnih godina, sa politikom koja je bila i meta kritika (migrantska kriza) i meta pohvala (ekonomska situacija). Novi/a kancelar/ka, koji/a će preuzeti dužnost nakon izbora 26. septrembra, imaće šansu da ovu državu usmeri na drugačiji način. Jedno od pitanja koje je tema izbora, i gde je potrebno naročito obratiti pažnju, je ekologija. Iako ovogodišnji izbori nisu naročito fokusirani na programe stranaka već na ličnosti, kada se govori o programima, životna sredina dolazi kao jedna od centralnih tačaka.

Nastavi čitanje »
Simpatizer AFD-a sa transparentom na ruskom - Handelsblatt
Nemačka
Nikola Gajić
Ruski uticaj na ekstremnu desnicu u Nemačkoj

Blokovska politika Hladnog rata se i dalje u obrisima javlja i kreira odnose zemalja sa „Zapada“ i „Istoka“. Tokom 2016. godine optužbe za umešanost Rusije u američke izbore su ponovo, po ko zna koji put, podsetile na postojanosti hladonoratovskih recidiva u međunarodnoj politici, koji su i posle mnogo godina u određenom odliku sveprisutni. U svojim sporadičim pojavama ovaj politički „sukob“ Zapada i Istoka počeo je da uzima sve većeg maha i u stožeru Evropske unije i jednoj od najprogresivnijih zemalja u Evropi, Nemačkoj.

Nastavi čitanje »
Olaf Šolc - Oboneo
Nemačka
Dimitrije Milić
Da li Olaf Šolc vodi socijaldemokrate do pobede?

Ukoliko ste socijaldemokrata u Nemačkoj, prethodnih 40 godina ne predstavlja vreme najlepših uspomena. Najstarija aktivna nemačka stranka, Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD), prešla je navedenom periodu težak put. Kroz prethodne četiri decenije, dala je samo jednog kancelara, Gerharda Šredera. On je 1998. uspeo da porazi legendarnog demohrišćanskog kancelara Helmuta Kola. Zatim, uz dobro snalaženje tokom poplava i odbijanje učešća u iračkom ratu, uspeo je da 2002. obnovi mandat, da bi ga 2005. za jedan procentni poen izgubio od Angele Merkel.

Nastavi čitanje »
Dejvid Koč - Gage Skidmore from Peoria
Sjedinjene Američke Države
Dimitrije Milić
Da li su naftaški giganti stvorili negatore klimatskih promena?

Pitanje klimatskih promena danas deluje aktuelnije nego u bilo kojoj od prethodnih decenija. Iz ugla naučnika i njihovih predviđanja o porastu temperatura, ovaj proces deluje sasvim logično. Iz ugla prosečnog građanina, danas je ekološki problem sve vidljiviji. O njemu govore mediji, o njemu govore političari, govore i međunarodne organizacije, kao i poznate ličnosti.

Nastavi čitanje »
Angela Merkel i Si Đinping Etienne Oliveau-EPA
Kina
Dragoslav Rašeta
Odnosi Nemačke i Kine nakon Merkel

Kasnih 1970-ih godina prošlog veka je otpočelo kinesko otvaranje ka svetu, pod vođstvom Denga Sjaopinga i njegovih štićenika, koji će kasnije biti poznati kao „Šangajska klika”. Ambiciozni plan je za cilj imao potpunu ekonomsku transformaciju i izvlačenje Kine iz čeljusti siromaštva za samo 30 godina. Da bi ovaj plan uspeo, Kini je bila potrebna ne samo unutrašnja ekonomska reforma i napuštanje maoističkih ekonomskih principa i decentralizovane komandne ekonomije, već i strani kapital. “Azijski tigrovi “ (Japan, Tajvan, Singapur i Južna Koreja) su bili među prvim državama koje su otvorile fabrike u novostvorenim slobodnim ekonomskim zonama u Istočnoj Kini.

Nastavi čitanje »
Nemački Bundestag - PixaBay
Nemačka
Redakcija
Koja koalicija bi mogla do vlasti u Nemačkoj?

U prvom tekstu na našoj sekciji vezanoj za nemačke izbore mogli ste da saznate nešto više o kancelarskim kandidatima. Ovogodišnja izborna kampanja dosta se vodi oko ličnosti koje bi trebalo da naslede odlazeću kancelarku Merkel, a manje oko programskih detalja. Uprkos fokusu na mane i vrline potencijalnih naslednika, neretko se ignoriše jedno važno pitanje. To pitanje su potencijalne vladajuće koalicije, koje budućim kancelarima mogu ograničiti ili proširiti polje delovanja.

Nastavi čitanje »
WDR - Olivier Ziebe
Nemačka
Dimitrije Milić
Izbori za nasledika/cu Merkel, manje za program

Nemački birači u prethodnoj deceniji pokazali su nekoliko interesantnih karakteristika. Za početak nisu bili skloni glasanju za radikalne promene, čak i kada je to bilo aktuelno u celom evropskom i svetskom okruženju. Glasove su većinski dobijale umerene partije, dok leve i desne antisistemske snage nisu ostvarile proboj sličan drugim evropskim državama. Birači su takođe imali solidno poverenje u kancelarku Merkel, čak i tokom velikih kriza, poput krize Evrozone, migrantskog pitanja ili COVID-19 pandemije.

Nastavi čitanje »
Fotografija Sonika Agarwal
indija
Dimitrije Milić
Da li Indija postaje supersila?

Kada je Britanija davne 1947. dala nezavisnost Indiji i podelila je, opadajuća imperija ostavila je za sobom podeljeni region i nekoliko mnogoljudnih siromašnih država. Kao najvažnija među njima, Indija, bila je poljoprivredna i siromašna zemlja, čija je privreda činila tek par procenata svetskog BDP-a, a samo 12 odsto stanovništva bilo je pismeno. Uz regionalne konflikte i unutrašnje podele, postavljalo se pitanje njene perspektive kao održive i stabilne države.

Nastavi čitanje »