Tajvan između američkih izbora i novog hladnog rata
Od izbijanja epidemije virusa COVID-19, Trampova administracija pokušava dodatno da zaoštri svoj odnos sa Kinom. Iako je delovalo da obe strane žele trgovinsko primirje, kako se epidemija preselila na drugu stranu Pacifika, tako je i predsednik Si Đinping postao samo sekretar Komunističke partije, u očima američke administracije, koja želi da mu u zvaničnoj komunikaciji uskrati titulu predsednika. Poslednje u nizu zaoštravanja je, nakon zatvaranja konzulata i zabrane TikTok-a, bezbednosno i najopasnije do sad jačanje veza sa Tajvanom. Ostrvo je nešto manje od dvesta kilometara udaljeno od Kine, i Peking ga vidi kao deo svoje teritorije, za koje tvrdi da je spreman da upotrebi silu kako bi ostvario ujedinjenje.
Početkom avgusta, Tajvan je posetio američki sekretar za zdravstvo Aleks Azar. Poseta je izazvala oštre reakcije Pekinga, a diplomatski protest praćen je i vojnim merama. Kineski borbeni avioni su povredili vazdušni prostor ostrva, a nakon par dana, kineska vojska je sprovela velike vojne vežbe u severnom i južnom delu Tajvanskog moreuza.
Sukob sa Kinom kao izborna strategija
Kako se novembarski izbori za predsednika SAD približavaju, Tramp pokušava konfrontaciju sa Kinom da nametne kao jednu od ključnih izbornih tema. Odnosi između dve najveće ekonomije sveta već neko vreme su u padu, a tokom jula meseca dostigli su najniži nivo u poslednjih 40 godina.
Krajem prošlog meseca američki državni sekretar Majkl Pompeo održao je govor pod nazivom “Komunistička Kina i budućnost slobodnog sveta” gde je ocenio preko 40 godina saradnje sa Kinom kao grešku koja nije donela dobrobit za američki narod. Simbolično, govor je održan u Predsedničkoj biblioteci Ričarda Niksona kome se pripisuje inicijalno uspostavljanje saradnje sa Pekingom.
Kina i američki predsednički izbori
Od saradnje do sukoba
Usled neprekidnog ekonomskog i vojnog razvoja koji traje više od četiri decenije, sa svakim novim izborima u SAD, Kina postaje sve aktuelnija tema. Odnos između ove dve sile oscilirao je tokom ovog perioda i uglavnom je bio vođen od strane SAD. Od podrške otvaranju privrede tokom osamdesetih, do kritike usled Tjenanmena i političke distance tokom devedesetih, i konačno početkom dvehiljaditih vodeća demokratija sveta bila je preokupirana borbom protiv terorizma uz blagu podršku Kine. Sa druge strane, SAD se trudila da je uključi u međunarodne odnose. Jedan od najvažnijih je prijem u Svetsku trgovinsku organizaciju (2001). Odluka zbog koje se, sudeći po izjavama zvaničnika, i demokrate i republikanci danas kaju. U međuvremenu, Kina je postala druga privreda sveta i za relativno kratko vreme porasla sa 1% na 16% svetskog BDP-a.
65 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Srbije i Kine
Na današnji dan, pre 65 godina, uspostavljeni su diplomatski odnosi između tadašnje SFR Jugoslavije i NR Kine. Jugoslavija je priznala NR Kinu odmah po proglašenju nezavisnosti ove države 1. oktobra 1949. Međutim, usled sukoba unutar komunističkog bloka, do uspostavljanja diplomatskih veza je došlo tek 1955. godine.
Tokom šest i po dekada, odnosi dve države su često oscilirali kao i intenzitet ovih odnosa. Ove odnose možemo podeliti na četiri perioda: prvi – kada su bili uslovljeni međusobnim odnosom sa SSSR-om, drugi – posle smrti doživotnog lidera Kine Mao Cetunga, treći – tokom ratova na Balkanu 90-ih i četvrti – nakon proglašenja nezavisnosti Kosova.